Glumač se prostire, severno od Požege, kroz Požešku kotlinu, uz reku Skrapež, gde se graniči sa susednim selom Vranjani. Severno se granici sa Otnjem i Čestobrodicom, severoistočno sa Donjom Dobrinjom i Loretom, istočno je brdoviti predeo, gde se nalazi selo Bakionica, na jugu se nalaze Požega, Visibaba, Radovci i Zdravčići. Saobraćajnu infrakstrukturu čini magistralni put Požega-Kosjerić, odnosno Požega-Ježevica-Divčibare (i dalje za Valjevo, Beograd…) sa većim brojem poprečnih puteva kao i pruga Beograd-Bar, odnosno Beograd-Čačak-Kraljevo.

Selo Glumač je na levoj obali reke Skrapež, sa zaseocima smeštenim po brdima i kosama, počev od planine Smišalj (u narodu poznat kao Strmac), pa preko Barica, Nikoljskog Brda, Kolibina, Drobnjačkog Brda i Kose, sve niže i niže, prema jugu, dok kod Kotaraca, ispred samog požeškog Lisišta, ne pređe u zaravan. Zemljište je ispresecano mnogim planinskim potocima, pokriveno je šumama, voćnjacima i njivama. Poslednjih od 60 do 70 godina; a naročito posle Drugog svetskog rata, mnoge porodice silaze sa brda i podižu kuće u polju, pored regionalnog puta Požega – Kosjerić, odnosno – Požega – Ježevica – Divčibare.

Selo Glumač dobilo je ime po rodonačelniku Vukićevića – Vukiću Glumcu, koga su tako zvali ili po prezimenu koje je doneo iz starog zavičaja, ili po imenu mesta, sela ili zaseoka, u starom zavičaju. Do dolaska Vukića Glumca ceo prostor koji će se docnije po njemu nazvati Glumač, ranije je, po svemu sudeći, pripadao Čestobrodici koju pod tim imenom, pominje i čuveni turski putopisac Evlija Čelebija, a koja na starim geografskim kartama zauzima prostor na levoj obali Skrapeža, severno od Požege.

Ovo malo mesto u Zapadnoj Srbiji ima zanimljivu istoriju, a nalazi se na raskršću puteva, pruga Beogra – Bar,….

U Glumču je izrađena pravoslavna crkva „Sabor Srpskih Svetitelja“ na Miljakovini.

Fudbalski klub Glumač je sa svojom dugom tradicijom i sa jednim od boljih stadiona sa prirodnom drenažom.